Kompromis za mir – mi pravimo iskorak

“Svi hodamo istom ulicom i svi se moramo osjećati komotno u toj šetnji” kazao je načelnik Vareša Zdravko Marošević u emisiji “Odgovorite ljudima” podsjećajući na činjenicu da je ovaj mali grad prije 20 godina promijenio nazive ulica na način da je prihvatljim svim njegovim građanima.

U emisiji o kulturi sjećanja uz Maroševića su gostovali i direktorica USAID-ovog projekta PRO-Budućnost Majda Behrem-Stojanov, te sarajevski profesori Nenad Veličković i Melisa Forić-Plasto.

Behrem-Stojanov je naglasila kako se prošlost u BiH koristi da produbljuje podjele među ljudima, te da je urgentno i nužno raditi na kulturi sjećanja jer već godinama odgajamo generacije koje nemaju potencijal da se aktivno bave planovima za budućnost.

„Treba tražiti tačke koje su polazna tačka za dogovor, a ima ih“, dodala je ona.

Načelnik Marošević je ispričao kako je upravo Vareš našao te tačke dogovora i to prije više od 20 godina, kada su odlučili da ulice imenuju po geografskim toponimima, gospodarskoj prošlosti, rudarstvu...

„Nismo bili još spremni da prihvatimo određene vrijednosti iz bliže ili dalje povijesti. Rekli smo sami sebi hajmo kompromis, da stavimo ono što će zadovoljiti sviju nas. Tako da naše ulice nose imena – Zvijezda, Rudarska, Metalska, stari nazivi od postanka Vareša, i naravno da smo jednu ulicu gdje su sve tri bogomolje nazvali Put mira“, kazao je Marošević.

On je pojasnio da to možda nisu najbolja rješenja jer brojne historijske ličnosti koje su zaslužne za utemeljenje Vareša nemaju ulicu nazvanu po njima, ali, kako je rekao – to su rješenja kompromisa koja Varešanima donose mir.

„Varešani su na vrijeme pokazali da žele da žive ovdje, da žive zajedno. Ima rješenja da smo svi zadovoljni ili svi nezadovoljni, ali bolje i tako nego da 20-30 godina trošimo vrijeme da se svađamo. Ja neću da ostavljam novim generacijama da se oni troše na to da li će nešto biti plavo ili zeleno. Trebamo da pričamo o ekonomskom napretku i prosperitetu, a ovo ostalo su neka ukrašavanja naše okoline i trebamo da se trudimo da je što bolje ukrasimo“, dodao je Marošević.

Profesorica Forić-Plasto je kazala da je Vareš pozitivan primjer razmišljanja o budućnosti zajednice, te da bi se ova i slična rješenja mogla upotrijebiti širom BiH, kada je riječ o imenima ulica i ustanova.

„Mislim da moramo ići postepeno. Koraci koje pravimo moraju biti mali, ali sigurni. Edukacija, ulaganje u obrazovanje nam je budućnost“, dodala je ona.

S njom je saglasan i profesor Veličković koji je istakao da se danas mladi ljudi odgajaju na pogrešnim, pojednostavljenim i manipulativnim narativima – te da to nije samo do političara, već i obrazovnog sistema. Po njegovom mišljenju, prvi korak za napredak je jačanje standarda i ciljeva obrazovanja.

„Mi sad šta god da kažemo djeci oni neće razumjeti jer ih nismo naučili da slušaju. Dok su škole tako zapuštene manipulativni koncept kulture sjećanja će služiti da nas dijeli“, kazao je Veličković.

Marošević je zaključio da su promjene moguće, ali je ključan angažman samih građana.

„Ne trebamo čekati da neko to uradi – mi moramo praviti iskorak. Mi koji želimo da živimo u BiH“, zaključio je on. Cijelu emisiju možete pogledati na linku: https://www.youtube.com/watch?v=3BEpeqL6giE

 

crs-LOGOWEB.png

Kompromis za mir – mi pravimo iskorak

“Svi hodamo istom ulicom i svi se moramo osjećati komotno u toj šetnji” kazao je načelnik Vareša Zdravko Marošević u emisiji “Odgovorite ljudima” podsjećajući na činjenicu da je ovaj mali grad prije 20 godina promijenio nazive ulica na način da je prihvatljim svim njegovim građanima.

U emisiji o kulturi sjećanja uz Maroševića su gostovali i direktorica USAID-ovog projekta PRO-Budućnost Majda Behrem-Stojanov, te sarajevski profesori Nenad Veličković i Melisa Forić-Plasto.

Behrem-Stojanov je naglasila kako se prošlost u BiH koristi da produbljuje podjele među ljudima, te da je urgentno i nužno raditi na kulturi sjećanja jer već godinama odgajamo generacije koje nemaju potencijal da se aktivno bave planovima za budućnost.

„Treba tražiti tačke koje su polazna tačka za dogovor, a ima ih“, dodala je ona.

Načelnik Marošević je ispričao kako je upravo Vareš našao te tačke dogovora i to prije više od 20 godina, kada su odlučili da ulice imenuju po geografskim toponimima, gospodarskoj prošlosti, rudarstvu...

„Nismo bili još spremni da prihvatimo određene vrijednosti iz bliže ili dalje povijesti. Rekli smo sami sebi hajmo kompromis, da stavimo ono što će zadovoljiti sviju nas. Tako da naše ulice nose imena – Zvijezda, Rudarska, Metalska, stari nazivi od postanka Vareša, i naravno da smo jednu ulicu gdje su sve tri bogomolje nazvali Put mira“, kazao je Marošević.

On je pojasnio da to možda nisu najbolja rješenja jer brojne historijske ličnosti koje su zaslužne za utemeljenje Vareša nemaju ulicu nazvanu po njima, ali, kako je rekao – to su rješenja kompromisa koja Varešanima donose mir.

„Varešani su na vrijeme pokazali da žele da žive ovdje, da žive zajedno. Ima rješenja da smo svi zadovoljni ili svi nezadovoljni, ali bolje i tako nego da 20-30 godina trošimo vrijeme da se svađamo. Ja neću da ostavljam novim generacijama da se oni troše na to da li će nešto biti plavo ili zeleno. Trebamo da pričamo o ekonomskom napretku i prosperitetu, a ovo ostalo su neka ukrašavanja naše okoline i trebamo da se trudimo da je što bolje ukrasimo“, dodao je Marošević.

Profesorica Forić-Plasto je kazala da je Vareš pozitivan primjer razmišljanja o budućnosti zajednice, te da bi se ova i slična rješenja mogla upotrijebiti širom BiH, kada je riječ o imenima ulica i ustanova.

„Mislim da moramo ići postepeno. Koraci koje pravimo moraju biti mali, ali sigurni. Edukacija, ulaganje u obrazovanje nam je budućnost“, dodala je ona.

S njom je saglasan i profesor Veličković koji je istakao da se danas mladi ljudi odgajaju na pogrešnim, pojednostavljenim i manipulativnim narativima – te da to nije samo do političara, već i obrazovnog sistema. Po njegovom mišljenju, prvi korak za napredak je jačanje standarda i ciljeva obrazovanja.

„Mi sad šta god da kažemo djeci oni neće razumjeti jer ih nismo naučili da slušaju. Dok su škole tako zapuštene manipulativni koncept kulture sjećanja će služiti da nas dijeli“, kazao je Veličković.

Marošević je zaključio da su promjene moguće, ali je ključan angažman samih građana.

„Ne trebamo čekati da neko to uradi – mi moramo praviti iskorak. Mi koji želimo da živimo u BiH“, zaključio je on. Cijelu emisiju možete pogledati na linku: https://www.youtube.com/watch?v=3BEpeqL6giE

 

Više od 70.000 građana - žrtava rata, žena, vjerskih i političkih lidera, mladih, aktivista, NVO-a,  lokalnih ključnih aktera i ostalih - je direktno uključeno u izgradnju dugotrajnog i održivog mira u Bosni i Hercegovini

Loga

CATHOLIC RELIEF SERVICES

Zagrebačka 18, 71000 Sarajevo
Telefon: 033 726 800
Fax: 033 726 824

Stavovi autora izraženi na ovoj web stranici ne moraju odražavati stavove USAID-a ili Vlade SAD-a.
The views presented on this web-site do not necessarily reflect the views of USAID or the US Government.