Direktorica USAID-ovog projekta PRO-Budućnost Majda Behrem-Stojanov gostovala je u emisiji „Izvan okvira“ na televiziji N1 i govorila o procesima izgradnje mira u bh. društvu, koji su faktori koji remete ove procese a koji ih jačaju, te kako se nositi sa nezainteresovanošću društva i kritičarima koji ove aktivnosti nazivaju „ublehaškim“.

Majda Behrem-Stojanov na čelu je projekta Povjerenje, razumijevanje, odgovornost – PRO-Budućnost Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) koji već više od deset godina provodi američka humanitarna i razvojna organizacija Catholic Relief Services (CRS) sa partnerima među kojima su Caritas BiH, Institut za razvoj mladih KULT i Helsinški parlament građana. Projekat je posvećen izgradnji održivog mira i jačanju povjerenja među ljudima svih etničkih pripadnosti.

Kako je istaknuto tokom emisije – prava vrijednost i značaj mira se shvataju jedino kada je on ugrožen, a do tada se doživljava kao nešto apstraktno, a njegovo očuvanje često pogrdno naziva „ubleharenjem“. Behrem-Stojanov kaže da su takvi komentari samo inspiracija za još veću kreativnost u procesima uključivanja različitih pojedinca u izgradnju mira, te da se to ne treba shvatiti na trivijalan način, već kao niz procesa koji se nadopunjuju.

„Izgradnja mira je vrlo kompleksa i ona podrazumijeva jednakopravnost, istinsku inkluzivnost, mogućnost da kao ljudska bića dostignemo svoj puni potencijal, da u društvu punom polariteta i negiranja drugog i drugačijeg svi možemo da se ostvarimo kao individue, ali i kao dijelovi nekog kolektiviteta“, kazala je ona.

Upravo to prihvatanje drugog i drugačijeg je jedan od najvećih izazova kada je riječ o izgradnji povjerenja među ljudima. Teško je otvoriti zdravu diskusiju oko pitanja koja dijele društvo jer je sve veća nespremnost ljudi da čuju drugačije mišljenje.

„I nama je svaki put to test da vidimo dokle možemo da idemo - dokle smo stvarno spremni da čujemo nešto što nam uhu ne godi. Ne pričamo ovdje o tome ko je u pravu, ko nije u pravu, ali makar da dozvolimo da neko izloži svoje mišljenje, a da pri tome ne bude podvrgnut linču. Normalizacija odnosa je jedan od preduslova da uopšte možete sjesti za stol i otvarati teme koje su teške“, dodala je.

PRO-Budućnost kontinuirano radi sa mladima, NVO, udruženjima žena, vjerskim zajednicama, političkim liderima, medijima i različitim nivoima institucija vlasti, kako bi zajednički doprinijeli boljem razumijevanju građana i naroda BiH.

Važan dio projekta je i memorijalizacija, te rad sa žrtavama rata kroz treninge i psihosocijalnu podršku, koji su im pomogli da ulogu žrtava zamijene ulogom javnih govornika i mirovih aktivista - heroja mira.

„Najlakše je raditi sa onima koji su najviše pretrpjeli, s ljudima koji su osjetili najveće golgote proteklog rata. Oni vrlo lako nađu zajednički jezik, vrlo su svjesni koliko se moramo svi pojedinačno a i kolektivno zalagati za nešto drugačije da bi nam bilo bolje“, kazala je Behrem-Stojanov.

S druge strane, ističe da je najveći izazov raditi sa političarima koji imaju korist od odnosa koji nisu normalizirani tri decenije od kraja rata, te građane drže taocima nerješenih problema i procesa koji se žele prikazati kao nemogući da se završe.

„Politike koje već decenijama nisu u stanju da na smislen način plasiraju teme koje su vrlo teške i tiču se naše prošlosti, a vrlo su važne za izgradnju budućnosti za našu djecu. Mi smo nailazili na vrlo teške stavove. Nije to nešto što će vas odgovoriti od daljeg truda, ali definitivno je izazov to što se aktivnosti koje nas približavaju jedne drugima ne vide kao prioritetne“, pojasnila je.

Ona smatra da je došlo vrijeme da se otvaraju i prevazilaze teške teme, jer ukoliko to sada ne uradimo, sa svakom godinom postaje sve kompleksnije i izazovnije. Također ističe da izgovori kako se samo treba „okrenutosti ka budućnosti“ ne doprinose rješavanju problema, jer se teme iz prošlosti uvijek vraćaju u fokus.

„Nismo ni svjesni toga da nam mlade generacije - za koje će se reći ne treba ih vraćati na te teme, nije to njihovo, njih ne treba ni s kim miriti - nemaju ni priliku da pričaju sa drugima. Onda kad stvarate vještački te prilike gdje se može otvoreno razgovarati, vi tek onda vidite koliko tu posla ima i koliko je čitav koncept zaštite ljudskih prava, istinske inkluzivnosti, otvorenosti, spremnosti da se čuje drugi, da se razumije drugi - koliko na tome mi još trebamo raditi“, dodala je ona.

Ipak, ističe da je u protekloj deceniji djelovanja projekta bilo mnogo pozitivnih primjera saradnje i suživota, posebno u lokalnim zajednicama gdje vodeći ljudi – gradonačelnici i načelnici – razumiju da se život u BiH oslanja na tu hipotezu da jedino zajedno možemo ostvariti svoj puni potencijal.

„Ovakve teme su broj jedan u BiH - bez njih i bez istinske upućenosti jednih na druge, teško da mi možemo pričati o drugim prosperitetima, u socijalnom, ekonomskom ili nekom drugom polju“, zaključila je Behrem-Stojanov.

Kroz svoje djelovanje PRO-Budućnost ukazuje na činjenicu da se mir i povjerenje mogu graditi kroz sve sfere društva, te da svaki pojedinac, institucija i organizacija na svoj način mogu doprinijeti tom procesu. Krajni cilj ovog djelovanja je da građani preuzmu vodstvo u procesima izgradnje trajnog mira odnosno da to postane samoodrživ proces u bh. društvu.