Mladi u regionu trebaju prilike za otvorene razgovore o prošlosti

U okviru programa „Suočavanje s prošlošću“ na 27. Sarajevo film festivalu (SFF) održan je program „Očima mladih ljudi“ sa 25 mladih iz Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Albanije, Kosova i Bosne i Hercegovine, koji su proteklih šest dana diskutovali o razumijevanju prošlosti i tome kakvu ulogu ona ima u pomirenju i izgradnji bolje budućnosti.

Program su činile na desetine aktivnosti – filmova, panela, predavanja, diskusija i radionica sa aktivistima, umjetnicima, istraživačima i filmskim profesionalcima, a organizovali su ga, u saradnji sa SFF-om, Regionalni ured za saradnju mladih (RYCO), forumZFD i USAID-ov mirovni projekat PRO-Budućnost.

Teme i aktivnosti programa “Očima mladih ljudi” osmišljene su tako da prate filmove iz sekcije „Suočavanje s prošlošću“, da pružaju učesnicima specifična znanja, ohrabruju dijalog i razumijevanje procesa suočavanja s prošlošću. Ovaj program bavi se teškim naslijeđem prošlosti, koristeći umjetnost, posebno film, kao instrument za razumijevanje procesa kroz koja prolaze postkonfliktna društva.

„Mislim da ovaj program neće imati uticaj samo na nas već i na naše vršnjake na koje ćemo to prenijeti u našim zemljama“, kazao je Filip Etmishovski, učesnik iz Sjeverne Makedonije, i dodao da je učešče mladih iz regiona u ovim aktivnostima jako važno.

Program je otvoren panelom „Beskonačna prošlost – zašto se sjećati“ posvećenom kulturi sjećanja,  kolektivnim uspomenama i načinima kako društva zapisuju svoju prošlost.

„Suočavanje s prošlošću nije politički proces, ne treba da se traži jedna istina ili da se negira nečija patnja, to treba da bude pozitivan pristup i pozitivna motivacija za društvo i svijet“, kazala je književnica i novinarka Florence Hartmann.

Učesnici su tokom diskusije istakli kako su izloženi određenim negativnim komentarima i nametnutim narativima kada je riječ o događajima iz prošlosti i to najčešće na društvenim mrežama, portalima, pa i porodičnim okupljanjima.

„Mi o ovome diskutujemo u našim balonima, na ovim diskusijama i programima – ali moramo o tome razgovarati i sa širom javnosti. Postoji potreba za političkom voljom koja će motivirati ljude i dati prostor za ovakve diskusije u širim krugovima ljudi. Nedostaje nam prostora za otvorene diskusije u celom regionu“, kazala je Ivana Markulić iz Srbije.

Upravo zbog toga, kako je naglasila istraživačica Lejla Gačanica, je vrlo važno da ljudi iz regiona imaju uvid u različite perspektive, te da zajedno propituju različite dijelove historije i prošlosti.

„Posebno je bitno razgovarati o tome sa mladima, jer mladi ljudi koji nisu iskusili rat su samo izloženi tuđim narativima. Trebaju postavljati pitanja, uzimati u obzir sve aspekte i donositi svoje sudove o onome što se desilo“, dodala je ona.

Razumjeti prošlost radi budućnosti

Učesnici su imali priliku razgovarati sa historičarom Nicolasom Mollom koji je predstavio istraživanje o tome kako je pandemija kod ljudi probudila sjećanje na rat, te sa Ajnom Jusić i Muhamedom Tucakovićem iz Udruženja „Zaboravljena djeca rata“ koji su naglasili koliko je bitno razgovarati o događajima iz prošlosti da bismo zajedno mogli izgraditi bolju budućnost.

„U našem društvu se mora stvoriti prostor za razumijevanje i međusobnu pomoć i na tome trebamo raditi. Razgovor pomaže, ali potrebna je empatija ljudi, te dijeljenje iskustava, ma koliko ona teška bila, da bismo se mogli razumjeti, da bismo mogli pomoći jedni drugima. Priče koje imamo i koje u sebi nosimo iz prošlosti mogu pomoći u izgradnji mira“, kazala je Jusić.

Sarajevska umjetnica Adela Jušić i višestruko nagrađivani fotograf Damir Šagolj učesnike su proveli kroz radionice koje su im pokušale približiti način na koji se kroz umjetnički rad može razumjeti prošlost i kako umjetnost priča priču o prošlosti.

Kroz prizmu umjetnosti i aktivizma o prošlosti se razgovaralo i sa režiserkom Milom Turajlić, aktivistom Dalmirom Miškovićem iz inicijative „Neobilježena mjesta stradanja“, te piscem Damirom Ovčinom.

„Prošlost je ovdje vrlo nemirna i mislim da zaista treba da se ispriča“, kazala je Turajlić i dodala: „Nećemo krenuti naprijed ako ne počnemo slušati i one koji imaju suprotna mišljenja od naših“.

Mladi su razgovarali i sa Nerminom Kuloglijom, novinarkom Balkanske istraživačke mreže (BIRN BiH) o dugogodišnjem radu ove organizacije na prikupljanju svjedočanstava žrtava rata, te o istraživanjima nacionalističkih pokreta, čije djelovanje predstavlja veliku prepreku izgradnji mira.

„Educiranjem mladih ljudi o štetnostima narativa koje te grupe dijele kreira se nova svijest koja može biti dovoljno snažna da pruži otpor svim štetnim djelovanjima i da spriječi njihovo dalje korištenje“, kazala je Kuloglija.

Na panelu „(RE)Kreiranje sjećanja“ učesnici su propitivali svrhu sjećanja posebno onih koja su prisutna kao „zvanična“, te posljedice selektivnog sjećanja na dešavanja iz proteklih ratova. Aktivistica Ana Gvozdić je naglasila da svi imaju obavezu da znaju šta se dogodilo u prošlosti, ali je bitno razvijanje kritičkog razmišljanja prema tome kao i poznavanja drugih perspektiva.

Kroz program „Očima mladih ljudi“ mladi sa prostora Zapadnog Balkana su imali jedinstvenu priliku da se povežu i sklope prijateljstva, obiđu znamenitosti Sarajeva, te iskuse uzbudljivi festivalski život glavnog grada BiH, a ujedno nauče mnogo toga i formiraju svoje stavove o događajima iz 90tih godina.

„Program je interesantan i vrijeme nam je ispunjeno kvalitetno. Kao ekipa smo se super uklopili, imamo ista interesovanja, učimo nešto novo svakoga dana i mogu reći da mi je zaista drago što sam ovdje“, kazala je Milena Žugić iz Crne Gore i dodala da u Sarajevu uvijek osjeti toplinu i gostoprimstvo.

 

 

crs-LOGOWEB.png

Mladi u regionu trebaju prilike za otvorene razgovore o prošlosti

U okviru programa „Suočavanje s prošlošću“ na 27. Sarajevo film festivalu (SFF) održan je program „Očima mladih ljudi“ sa 25 mladih iz Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Albanije, Kosova i Bosne i Hercegovine, koji su proteklih šest dana diskutovali o razumijevanju prošlosti i tome kakvu ulogu ona ima u pomirenju i izgradnji bolje budućnosti.

Program su činile na desetine aktivnosti – filmova, panela, predavanja, diskusija i radionica sa aktivistima, umjetnicima, istraživačima i filmskim profesionalcima, a organizovali su ga, u saradnji sa SFF-om, Regionalni ured za saradnju mladih (RYCO), forumZFD i USAID-ov mirovni projekat PRO-Budućnost.

Teme i aktivnosti programa “Očima mladih ljudi” osmišljene su tako da prate filmove iz sekcije „Suočavanje s prošlošću“, da pružaju učesnicima specifična znanja, ohrabruju dijalog i razumijevanje procesa suočavanja s prošlošću. Ovaj program bavi se teškim naslijeđem prošlosti, koristeći umjetnost, posebno film, kao instrument za razumijevanje procesa kroz koja prolaze postkonfliktna društva.

„Mislim da ovaj program neće imati uticaj samo na nas već i na naše vršnjake na koje ćemo to prenijeti u našim zemljama“, kazao je Filip Etmishovski, učesnik iz Sjeverne Makedonije, i dodao da je učešče mladih iz regiona u ovim aktivnostima jako važno.

Program je otvoren panelom „Beskonačna prošlost – zašto se sjećati“ posvećenom kulturi sjećanja,  kolektivnim uspomenama i načinima kako društva zapisuju svoju prošlost.

„Suočavanje s prošlošću nije politički proces, ne treba da se traži jedna istina ili da se negira nečija patnja, to treba da bude pozitivan pristup i pozitivna motivacija za društvo i svijet“, kazala je književnica i novinarka Florence Hartmann.

Učesnici su tokom diskusije istakli kako su izloženi određenim negativnim komentarima i nametnutim narativima kada je riječ o događajima iz prošlosti i to najčešće na društvenim mrežama, portalima, pa i porodičnim okupljanjima.

„Mi o ovome diskutujemo u našim balonima, na ovim diskusijama i programima – ali moramo o tome razgovarati i sa širom javnosti. Postoji potreba za političkom voljom koja će motivirati ljude i dati prostor za ovakve diskusije u širim krugovima ljudi. Nedostaje nam prostora za otvorene diskusije u celom regionu“, kazala je Ivana Markulić iz Srbije.

Upravo zbog toga, kako je naglasila istraživačica Lejla Gačanica, je vrlo važno da ljudi iz regiona imaju uvid u različite perspektive, te da zajedno propituju različite dijelove historije i prošlosti.

„Posebno je bitno razgovarati o tome sa mladima, jer mladi ljudi koji nisu iskusili rat su samo izloženi tuđim narativima. Trebaju postavljati pitanja, uzimati u obzir sve aspekte i donositi svoje sudove o onome što se desilo“, dodala je ona.

Razumjeti prošlost radi budućnosti

Učesnici su imali priliku razgovarati sa historičarom Nicolasom Mollom koji je predstavio istraživanje o tome kako je pandemija kod ljudi probudila sjećanje na rat, te sa Ajnom Jusić i Muhamedom Tucakovićem iz Udruženja „Zaboravljena djeca rata“ koji su naglasili koliko je bitno razgovarati o događajima iz prošlosti da bismo zajedno mogli izgraditi bolju budućnost.

„U našem društvu se mora stvoriti prostor za razumijevanje i međusobnu pomoć i na tome trebamo raditi. Razgovor pomaže, ali potrebna je empatija ljudi, te dijeljenje iskustava, ma koliko ona teška bila, da bismo se mogli razumjeti, da bismo mogli pomoći jedni drugima. Priče koje imamo i koje u sebi nosimo iz prošlosti mogu pomoći u izgradnji mira“, kazala je Jusić.

Sarajevska umjetnica Adela Jušić i višestruko nagrađivani fotograf Damir Šagolj učesnike su proveli kroz radionice koje su im pokušale približiti način na koji se kroz umjetnički rad može razumjeti prošlost i kako umjetnost priča priču o prošlosti.

Kroz prizmu umjetnosti i aktivizma o prošlosti se razgovaralo i sa režiserkom Milom Turajlić, aktivistom Dalmirom Miškovićem iz inicijative „Neobilježena mjesta stradanja“, te piscem Damirom Ovčinom.

„Prošlost je ovdje vrlo nemirna i mislim da zaista treba da se ispriča“, kazala je Turajlić i dodala: „Nećemo krenuti naprijed ako ne počnemo slušati i one koji imaju suprotna mišljenja od naših“.

Mladi su razgovarali i sa Nerminom Kuloglijom, novinarkom Balkanske istraživačke mreže (BIRN BiH) o dugogodišnjem radu ove organizacije na prikupljanju svjedočanstava žrtava rata, te o istraživanjima nacionalističkih pokreta, čije djelovanje predstavlja veliku prepreku izgradnji mira.

„Educiranjem mladih ljudi o štetnostima narativa koje te grupe dijele kreira se nova svijest koja može biti dovoljno snažna da pruži otpor svim štetnim djelovanjima i da spriječi njihovo dalje korištenje“, kazala je Kuloglija.

Na panelu „(RE)Kreiranje sjećanja“ učesnici su propitivali svrhu sjećanja posebno onih koja su prisutna kao „zvanična“, te posljedice selektivnog sjećanja na dešavanja iz proteklih ratova. Aktivistica Ana Gvozdić je naglasila da svi imaju obavezu da znaju šta se dogodilo u prošlosti, ali je bitno razvijanje kritičkog razmišljanja prema tome kao i poznavanja drugih perspektiva.

Kroz program „Očima mladih ljudi“ mladi sa prostora Zapadnog Balkana su imali jedinstvenu priliku da se povežu i sklope prijateljstva, obiđu znamenitosti Sarajeva, te iskuse uzbudljivi festivalski život glavnog grada BiH, a ujedno nauče mnogo toga i formiraju svoje stavove o događajima iz 90tih godina.

„Program je interesantan i vrijeme nam je ispunjeno kvalitetno. Kao ekipa smo se super uklopili, imamo ista interesovanja, učimo nešto novo svakoga dana i mogu reći da mi je zaista drago što sam ovdje“, kazala je Milena Žugić iz Crne Gore i dodala da u Sarajevu uvijek osjeti toplinu i gostoprimstvo.

 

 

Više od 70.000 građana - žrtava rata, žena, vjerskih i političkih lidera, mladih, aktivista, NVO-a,  lokalnih ključnih aktera i ostalih - je direktno uključeno u izgradnju dugotrajnog i održivog mira u Bosni i Hercegovini

Loga

CATHOLIC RELIEF SERVICES

Zagrebačka 18, 71000 Sarajevo
Telefon: 033 726 800
Fax: 033 726 824

Stavovi autora izraženi na ovoj web stranici ne moraju odražavati stavove USAID-a ili Vlade SAD-a.
The views presented on this web-site do not necessarily reflect the views of USAID or the US Government.