Projekat PRO-Budućnost ušao je u desetu godinu postojanja i djelovanja ostavljajući iza sebe vrlo dinamičan period. Nakon brojnih ograničenja koja je u prethodne dvije godine nametnula pandemija koronavirusa, 2022. je bila karakteristična po velikim okupljanjima i javnim događajima, te mnogobrojnim aktivnostima usmjerenim na pomirenje u Bosni i Hercegovini.

Godina je počela posjetom Administratorice Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) Samanthe Power koja se sastala sa bivšim logorašima, mirovnjacima projekta PRO-Budućnost, kako bi razgovarala o njihovom angažmanu na izgradnji mira i povjerenja u Bosni i Hercegovini.

Ovaj period obilježile su stalne tenzije u zemlji i sve češće spominjanje rata, te ruska agresija na Ukrajinu koja je imala snažan odjek i u BiH. Bio je to alarm za žrtve rata da pošalju poruku mira, razumijevanja i solidarnosti pa je održano prvo javno govorenje za medije. Goran, Zijo, Stana i Emir – izašli su u javnost sa jednom porukom: Ako mi možemo krenuti dalje i zajednički graditi mir – šta ostale sprečava?

Snažna poruka upućena je i nekoliko mjeseci poslije, kada je uz podršku gradonačelnika i predsjednika Gradskog vijeća održana izložba „Lično“ u Gradskoj vijećnici Mostara. Na izložbi američki ambasador nj.e. Michael Murphy iskoristio priliku da podsjeti na činjenicu da mostarski logoraši nemaju pristup mjestima zatočenja, te da se to treba promijeniti. Ubrzo nakon toga Mostar je napravio još jedan veliki iskorak promijenivši nazive šest ulica koje su nosile imena po zločincima iz II svjetskog rata.

U vremenu retorike podjela velika je potreba da se mladi ljudi okupljaju, stvaraju nova prijateljstva i grade samopouzdanje kako bi jačali kolektivnu otpornost na sve pritiske. Stoga smo podizali svijest o važnosti mentalnog zdravlja krzo radionicu „Crtajmo emocije“, te seriju podcasta o tome kako prepoznati, doživjeti i upravljati emocijama.

Treću godinu zaredom PRO-Budućnost projekat je bio jedini predstavnik nevladinog sektora na  Jahorinskom poslovnom forumu - međunarodnoj konferenciji koju organizuje Ekonomski fakultet Univerziteta u Istočnom Sarajevu. Među učesnicima iz 10 zemalja Balkana i regije predstavljen je naučni rad „Napredni aspekti izgradnje mira: Korporativna društvena odgovornost kao katalizator socijalne kohezije“, projekta PRO-Budućnost.

O unapređenju praksi društveno odgovornog poslovanja nastavilo se razgovarati i nekoliko mjeseci poslije, na panel diksusiji SKUP – Socijalna kohezija u poslovanju kada su se u Tešnju okupili predstavnici javnog, privatnog i civilnog sektora iz sedam bh. Općina. Oni su razmjenili prakse i mišljenja o tome kako ekonomija doprinosi izgradnji mira u zajednici.

Godinu 2022. obilježila je i institucionalna saradnja dva univerziteta – u Sarajevu i Istočnom Sarajevu i to kroz projekat „Svi za mir – Mir za sve“ koji je povezao profesore i studente u zajedničkom učenju o izgradnji mira. Kroz PRO-Budućnost su se ove godine povezali i studenti univerziteta u Sarajevu, Mostaru i Banjoj Luci koji su zajedno razvijali vještine koje će im pomoći da lakše dođu do posla nakon fakulteta.

Program Mirovnog obrazovanja uspješno se nastavio i u ovoj godini, te su održane brojne radionice o kulturi mira, ljudskim pravima, stereotipima i predrasudama, identitetu i kritičkom mišljenju sa ciljem da kod učenika unaprijede vještine za izgradnju mira.

Sve je krunisano konferencijom „Da rastemo u miru“ na kojoj se okupilo više od stotinu profesora, pedagoga i direktora 65 škola iz šest kantona koji su podržali ideju sistemskog uvođenja mirovnog obrazovanja u bh. škole.

U maju je na programu Al Jazeere Balkans premijerno prikazan dokumentarni film "Može ljudski" koji je nastao u okviru projekta PRO-Budućnost. Riječ je o trilogiji priča o ljudima koji pokazuju da je u Bosni i Hercegovini moguć suživot, da postoji solidarnost i saradnja među ljudima.

U junu smo okupili mlade političare iz devet političkih partija i 11 različitih gradova širom BiH na Mirovnoj političkoj akademiji koja im je pružila priliku da razgovaraju sa ambasadorom SAD-a, te više od 20 predavača iz različitih društvenih sfera o tome kako svoje političko djelovanje trebaju graditi na zajedničkim polaznim tačkama, dijalogu, konsenzusu, toleranciji i pomirenju.

Nakon Akademije organizovali smo i Sajam MAP@BiH: Mirovni aktivizam u praksi koji je kruna zajedničkog rada 140 organizacija civilnog društva, neformalnih grupa mladih, udruženja žrtava rata i lokalnih zajednica, koji su kroz male projekte doprinosili izgradnji mira i povjerenja među građanima BiH, te jačanju društvene kohezije i dijaloga.

Nastavili smo sa obnovom mjesta susreta u lokalnim zajednicama, te je USAID u 2022. godini odobrio skoro pola miliona maraka za sanaciju i rekonstrukciju objekata u desetak lokalnih zajednica u Istočnoj Bosni, Hercegovini i Zeničko-dobojskoj regiji.

Još jednom smo pokazali da muzika ruši sve granice i gradi mostove i prijateljstva kada su u Nišu, na „Koncertu prijateljstva“ Kuće dobrih tonova zajedno nastupila deca i mladi iz Srebrenice i Prijedora, te Niša. Pod motom „Muzika spaja“ godinu smo završili zajedničkim koncertom učenika muzičkih škola iz Sarajeva i Istočnog Sarajeva koji je označio početak jednog novog prijateljstva i saradnje.

Iza PRO-Budućnosti je još jedna uspješna godina u kojoj smo pokušali odgovoriti na potrebe naših naroda i građana, biti im partner i podrška u nastojanjima da obogate život svojih zajednica, te ponuditi različite platforme, mogućnosti i prilike za susrete i razmjenu mišljenja sa ciljem izgradnje mira i povjerenja. Neizmjerno smo zahvalni svima koji su na bilo koji način doprinijeli izgradnji mira u ovoj godini, te se nadamo da će 2023. donijeti mnogo više prilika da se zajedno radujemo i slavimo mir. Sve najbolje od ekipe USAID-ovog projekta PRO-Budućnost koju čine Catholic Relief Services (CRS), Caritas BiH, Institut za razvoj mladih KULT i Helsinški parlament građana Banja Luka.