Stanislav i Emir su rijeka koja pokreće promjene

U vremenu kada Mostarci i Mostarke željno očekuju narednu nedjelju, kada će prvi put nakon 12 godina izaći na izbore, dva čovjeka ne čekaju promjene iz političkog vrha, već su odlučni da sami naprave iskorak i grade dijalog u svojoj zajednici. Stanislav Krezić i Emir Hajdarović su u posljednjem ratu preživjeli iskustvo mostarskih logora, sa dvije strane linije, a sada rade na podršci preživjelim logorašima i borbi protiv zaborava.

Povodom Dana ljudskih prava susreli su se, kako bi razgovarali o zajedničkim izazovima i porukama koje žele poslati generacijama koje dolaze.

„Važno je za sve nas da se sjećamo zločina, važno je zbog mladih ljudi, da čuju da mi pričamo o tome i borimo se protiv mržnje. To zavisi od nas, zavisi koliko smo spremni da pružimo ruku mira. Kao populacija koja je najteže prošla i preživjela, velika je poruka javnosti činjenica da se možemo naći i razgovarati. Kad mi
možemo imati empatiju, te kada ne pričamo ko je gore prošao, već da slušamo jedni druge, zašto ne bi mogli svi?“, pita se Stanislav.

Susret Stanislava i Emira pokazuje da je moguće napraviti pomak naprijed u dijalogu, te da su problemi žrtava rata na svim stranama isti, zbog čega je važno da zajedno rade na ostvarivanju svojih prava.

"Spreman sam uvijek pružiti ruku prema svima kako bismo mogli doći do tog suočavanja sa prošlošću kao uloga u budućnost. Važno je da se izborimo da imamo slobodu podijeliti svoje iskustvo. Mi smo tu da opominjemo da se zločin nikada i nikom ne ponovi“, dodaje Emir.

U saradnji sa USAID-ovim projektom PRO-Budućnost, udruženja žrtava rata širom BiH nastoje uspostaviti nove veze i prevazići etničke podjele s ciljem da osiguraju prava za žrtve torture i dostojanstveno obilježavanje mjesta stradanja. U sklopu te inicijative Stanislav i Emir željeli su zajedno obići mjesta stradanja u okolini Mostara, ali nisu uspjeli zbog administrativnih poteškoća.

„Mene kao logoraša tišti da ni nakon 26 godina nismo u stanju da dođemo i obilježimo mjesta stradanja. To je jedan od velikih problema društva. Logori su još tema o kojoj se ne priča. A mi ne želimo u tajnosti obilježavati godišnjice, želimo se sjećati ubijenih i opominjati o onome šta su značili torture i logori“, kazao je Emir.

Iz razgovora Stanislava i Emira prepoznaje se činjenica da preživjeli logoraši jednako važnim smatraju teme suočavanja sa prošlošću za dijalog i budućnost bosanskohercegovačkog društva.

„Ovaj današnji dan i susret su kao neka mala rijeka, koja može pokrenuti nešto više. Pokažimo da kada mala grupa ispruži ruku povjerenja, budućnost ima svoju šansu. To je dovoljno, za početak“, poručuje Stanislav.

crs-LOGOWEB.png

Stanislav i Emir su rijeka koja pokreće promjene

U vremenu kada Mostarci i Mostarke željno očekuju narednu nedjelju, kada će prvi put nakon 12 godina izaći na izbore, dva čovjeka ne čekaju promjene iz političkog vrha, već su odlučni da sami naprave iskorak i grade dijalog u svojoj zajednici. Stanislav Krezić i Emir Hajdarović su u posljednjem ratu preživjeli iskustvo mostarskih logora, sa dvije strane linije, a sada rade na podršci preživjelim logorašima i borbi protiv zaborava.

Povodom Dana ljudskih prava susreli su se, kako bi razgovarali o zajedničkim izazovima i porukama koje žele poslati generacijama koje dolaze.

„Važno je za sve nas da se sjećamo zločina, važno je zbog mladih ljudi, da čuju da mi pričamo o tome i borimo se protiv mržnje. To zavisi od nas, zavisi koliko smo spremni da pružimo ruku mira. Kao populacija koja je najteže prošla i preživjela, velika je poruka javnosti činjenica da se možemo naći i razgovarati. Kad mi
možemo imati empatiju, te kada ne pričamo ko je gore prošao, već da slušamo jedni druge, zašto ne bi mogli svi?“, pita se Stanislav.

Susret Stanislava i Emira pokazuje da je moguće napraviti pomak naprijed u dijalogu, te da su problemi žrtava rata na svim stranama isti, zbog čega je važno da zajedno rade na ostvarivanju svojih prava.

"Spreman sam uvijek pružiti ruku prema svima kako bismo mogli doći do tog suočavanja sa prošlošću kao uloga u budućnost. Važno je da se izborimo da imamo slobodu podijeliti svoje iskustvo. Mi smo tu da opominjemo da se zločin nikada i nikom ne ponovi“, dodaje Emir.

U saradnji sa USAID-ovim projektom PRO-Budućnost, udruženja žrtava rata širom BiH nastoje uspostaviti nove veze i prevazići etničke podjele s ciljem da osiguraju prava za žrtve torture i dostojanstveno obilježavanje mjesta stradanja. U sklopu te inicijative Stanislav i Emir željeli su zajedno obići mjesta stradanja u okolini Mostara, ali nisu uspjeli zbog administrativnih poteškoća.

„Mene kao logoraša tišti da ni nakon 26 godina nismo u stanju da dođemo i obilježimo mjesta stradanja. To je jedan od velikih problema društva. Logori su još tema o kojoj se ne priča. A mi ne želimo u tajnosti obilježavati godišnjice, želimo se sjećati ubijenih i opominjati o onome šta su značili torture i logori“, kazao je Emir.

Iz razgovora Stanislava i Emira prepoznaje se činjenica da preživjeli logoraši jednako važnim smatraju teme suočavanja sa prošlošću za dijalog i budućnost bosanskohercegovačkog društva.

„Ovaj današnji dan i susret su kao neka mala rijeka, koja može pokrenuti nešto više. Pokažimo da kada mala grupa ispruži ruku povjerenja, budućnost ima svoju šansu. To je dovoljno, za početak“, poručuje Stanislav.

Više od 70.000 građana - žrtava rata, žena, vjerskih i političkih lidera, mladih, aktivista, NVO-a,  lokalnih ključnih aktera i ostalih - je direktno uključeno u izgradnju dugotrajnog i održivog mira u Bosni i Hercegovini

Loga

CATHOLIC RELIEF SERVICES

Zagrebačka 18, 71000 Sarajevo
Telefon: 033 726 800
Fax: 033 726 824

Stavovi autora izraženi na ovoj web stranici ne moraju odražavati stavove USAID-a ili Vlade SAD-a.
The views presented on this web-site do not necessarily reflect the views of USAID or the US Government.