U Tešnju je 26. maja održana panel diskusija SKUP-Socijalna kohezija u poslovanju: Unapređenje praksi društveno odgovornog poslovanja, koja je okupila predstavnike javnog, privatnog i civilnog sektora iz sedam bh. općina, opština i gradova.

Cilj SKUP-a - koji je  organizovao USAID-ov projekat PRO-Budućnost u saradnji sa Općinom Tešanj –bio je razmjena praksi odgovornog djelovanja javne uprave, poslovnih subjekata i nevladinog sektora u lokalnim zajednicama, te dalja promocija ovakvog djelovanja da bi se povećala opća dobrobit naroda i građana.

„Bez uspješne saradnje privatnog i javnog sektora nema pravog i ozbiljnog razvoja. Jedni druge guramo, vučemo, podstičemo, bodrimo! Danas smo ovdje da pokažemo kako može i treba u budućnosti“, kazao je načelnik Tešnja Suad Huskić, dodavši da je danas više nego ikada potrebno iskoristiti vlastite resurse u ljudima.

Prisutnima se obratio i Peter Cronin, direktor USAID-ovog ureda za demokratizaciju, rekavši da pozitivne prakse pokazuju da biznis ne poznaje granije i političke podjele, te da mogu biti pokretači velikih promjena u društvu.

„Događaji poput ovog trebaju služiti kao inspiracija širom zemlje, jer današnja panel diskusija prevazilazi biznis – društvena kohezija je naša budućnost. Ne možemo uspjeti sami – samo zajedno možemo naprijed“, dodao je on.

Mirovni projekat PRO-Budućnost provodi organizacija Catholic Relief Services (CRS), a djeluje u više od 70 lokalnih zajednica te je kroz dugogodišnji rad prepoznao potencijal privatnog sektora u procesima izgradnje mira i potrebu da se ova tema otvori na nivou lokalnih zajednica. Majda Behrem-Stojanov, direktorica projekta, kazala je da iako na prvi pogled ljudi ne povezuju ove pojmove - izgradnja mira i unapređenje poslovnog okruženja se međusobno nadopunjuju.

„Ozdravljenje društva u svakom smislu je odgovornost svih nas, uključujući i privrednike i institucije vlasti, nevladine organizacije... Sada je više nego ikad važno razgovarati o društvenoj koheziji i ulozi koju u tom procesu imaju biznisi, ali i svi drugi akteri“, dodala je ona.

Panel diskusija je okupila predstavnike opština, kompanija, razvojnih agencija, udruženja privrednika i nevladinih organizacija s područja Tešnja, Teslića, Doboja, Usore, Doboj Juga, Maglaja i Žepča u razmjeni ideja o tome kako ekonomija doprinosi izgradnji mira u zajednici, te kako stabilno društvo pogoduje ekonomiji.

„Ova tema je dragocjena, važna i korisna, ali prije svega aktuelna sada kada je potreba za saradnjom, podrškom, partnerstvom, uzajamnom solidarnosti najveća“, kazao je panelista Goran Balotić, sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu.

Anto Domazet, profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, je istakao da su ideje o povezivanju različitih sfera u društvu važne jer država sama ne može odgovoriti na potrebe ljudi i tu prazninu trebaju pokriti i drugi akteri, poput biznisa. On je pojasnio da poslovnom sektoru nije svejedno kakav će biti životni standard ljudi, jer što je život u zajednici kvalitetniji i uslovi za poslovanje su bolji.

„Zato biznis ima interes da podržava razne društveno korisne aktivnosti i tako doprinosi socijalnoj koheziji i boljem životnom standardu građana“, kazao je Domazet, dodavši da je i mir dimenzija društvene odgovornosti.

„Samo u miru može se stvarati inovativna proizvodnja, samo u miru može biti stabilna tražnja za određenim proizvodima, samo u miru možete željeti da imate dobar laptop, da imate dobar softver, da imate dobar stan, dobar automobil, da imate dobre prilike za zabavu“, kazao je Domazet.

Na panelu su još govorili Branka Janko, direktorica Razvojne agencije Žepče, Zorica Davidović, predsjednica Udruženja Vizija iz Doboja, Semir Kantić, predsjednik Udruženja privrednika „Biznis centar“ Jelah-Tešanj, te Senad Šantić, mostarski poduzetnik koji se iz Švedske vratio u BiH odakle vodi IT firmu Zendev. On je istakao da je potrebno govoriti o tome šta privrednici mogu uraditi da mladi ljudi ostaju u ovoj zemlji.

„Ja nisam od tog mišljenja da trebamo ubjeđivati omladinu ni ljude da se vraćaju iz patriotizma, nego mislim da je važno da ljudi imaju opciju nečemu kvalitetnom da se vrate. Jedini način da to uradimo je da mi kao poduzetnici dajemo dobre prilike, dobra radna mjesta, a država tu naravno mora da uradi svoj dio, ali hajmo se mi fokusirati na to što je naš posao“, zaključio je Šantić.