IZLOŽBA “LIČNO” NA “MODULU MEMORIJE”: Priče koje ne stvaraju mržnju, već artikuliraju empatiju i ljubav prema drugom i drugačijem

Lično MESS

Svoje potresne priče o tome šta su prošli tokom zarobljeništa u logorima u proteklom ratu, ali i snažne poruke o budućnosti, Janko Samouković, Krešo Primorac i Amir Omerspahić podijelili su kroz emotivne ispovijesti u ponedjeljak, 7. 5. u Muzeju savremene umjetnosti Ars Aevi u Sarajevu, uz otvaranje izložbe “Lično”.

Izložba je otvorena u okviru “Modula memorije” Festivala MESS pred velikim brojem posjetiteljica i posjetitelja. Lica Janka, Kreša i Amira nalaze se među 21 portretom u crno-bijeloj tehnici kroz koje je autor Velija Hasanbegović izložbom “Lično”, nastalom u okviru projekta PRO-Budućnost, prenio priče o ljudima koji su bili žrtve rata, a sada su heroji mira.
Direktor MESS-a Nihad Kreševljaković na otvaranju izložbe je kazao kako se izložba “Lično” svojim sadržajem uklapa u concept “Modula memorije”.

“Priče koje je autor Velija Hasanbegović ispričao kroz ove fotografije, priče koje pričaju i poruke koje šalju Janko, Krešo, Amir i drugi heroji mira govore o prošlosti, ali i o tome da je moguće ono što svi mi želimo – da živimo u miru. Priče su to koje ne stvaraju mržnju već artikuliraju empatiju i ljubav prema drugom i drugačijem”, kazao je Nihad Kreševljaković.

Govoreći o svemu što je preživio u ratu Janko Samouković je istakao kako on i drugi heroji mira svoje priče ne pričaju kako bi širili mržnju, već kako bi svojim primjerom i zajedničkim istupima pokazali kako je zajednički život moguć.

“Živio sam lijepo, imao 23 godine, i iz tog lijepog života sam odveden u logor Silos u Tarčinu gdje sam doživio fizičko maltretiranje, glad, patnju. Imao sam priliku da vidim ono najgore među ljudima, ali i to da u svemu tome ima dobrih ljudi iz drugog naroda, i jedan od njih mi je pomogao da se nađem na spisku za razmjenu. U očima ljudi s kojima sarađujem i družim se kroz ovaj projekat prepoznajem dobrotu, zajedno govorimo o svemu što smo prošli kako se nikad nikome ne bi ponovilo ono što smo mi preživjeli”, kazao je Janko Samouković.

Amir Omerspahić u julu 1995. Imao je 17 godina i našao se u enklavi Žepe.

“Kada su vojnici upali jednog mladića su preda mnom odmah ubili, a nas nekoliko su zarobili i odveli nas na lokalitet Šljivovica kod Užica gdje su nas držali u zatočeništvu, psihički i fizički maltretirali na razne načine. Tu sam upoznao čovjeka, doktora, bio sam ranjen u ruku i on mi je spasio šaku i spasio mi je život. Nisam izašao s mržnjom prema čitavom jednom narodu, a slušajući priče kolega shvatio sam da smo svi prošli slično, da su svugdje postojali zlikovci koji su u nama željeli ubiti ljudsko dostojanstvo i navesti nas da mrzimo. Rat je veliko zlo koje samo donosi patnju i bol”, kazao je Amir Omerspahić.

Svoja sjećanja s prisutnima je podijelio i Krešo Primorac koji je kazao kako ne priča sve kako bi izazvao sažaljenje, već kako bi mladima poručio da moraju gledati naprijed:

“Mi nemamo vremena da se mrzimo, život prođe brzo. Svoju djecu sam odgojio da razmišljaju pozitivno, da ljude dijele isključivo na to da li su dobri ili loši, a ne po tome koje su vjere ili nacionalnosti, što sam ja naučio na teži način. Mene su suborci ostavili iza neprijateljske linije, uspio sam se izvući nakon četiri dana tokom kojih su mi pred oči dolazila moja djeca koja su tada imala tri i pet godina, moja obitelj koju sam mislio sa nikada neću vidjeti. Uspio sam se izvući, u meni je bilo mnogo mržnje, ali kada me nakon 10 dana u Split nazvao moj drug Samir i pitao kako sam, vratila mi se vjera u ljude”, prisjetio se Krešo Primorac.

Krajem aprila ove godine, predstavnici udruženja žrtava rata iz BiH su, u ime svojih organizacija i 30 javnih govornika projekta PRO-Budućnost, potpisali Platformu za mir, čime su ne samo poslali poruku da su spremni i voljni da zagovaraju za mirovne procese, nego i za poduzimanje konkretnih akcija i djela, koje će doprinijeti izgradnji mirnijeg i boljeg društva.

Platformu za mir je, uz Festival MESS, potpisao i autor izložbe Velija Hasanbegović:

“Platforma za mir je bitan dokument za sve nas, bitna je za budućnost naše djece i svih onih koji žele da žive u miru”, kaže Hasanbegović.

Izložba "Lično" je bila postavljena u Historijskom muzeju BiH, tokom 4. mjeseca 2017. godine, uz izuzetnu posjećenost i medijsku pažnju. Nakon toga je bila je postavljena na Međunarodnom univerzitetu Sarajevo (IUS), zatim u okviru Ljetnog instituta za mir (SIP), održanog u Sarajevu, koji je ugostio učesnike iz preko 20 zemalja svijeta, s javnim govorenjem je posjetila i Dom kulture Jajce te je uz javno govorenje bila postavljena u Kulturnom centru Istočno Novo Sarajevo.
Izložba "Lično" podržana je kroz USAID-ov projekat PRO-Budućnost, koji provodi Catholic Relief Services (CRS) u saradnji sa Caritasom BiH, Institutom za razvoj mladih KULT, Međureligijskim vijećem u BiH (MRV), Forumom građana Tuzla (FGT), Helsinškim parlamentom građana Banjaluka (hCA) i Nansen dijalog centrom Mostar (NDC).

Foto-galerija u nastavku:

crs-LOGOWEB.png

IZLOŽBA “LIČNO” NA “MODULU MEMORIJE”: Priče koje ne stvaraju mržnju, već artikuliraju empatiju i ljubav prema drugom i drugačijem

Lično MESS

Svoje potresne priče o tome šta su prošli tokom zarobljeništa u logorima u proteklom ratu, ali i snažne poruke o budućnosti, Janko Samouković, Krešo Primorac i Amir Omerspahić podijelili su kroz emotivne ispovijesti u ponedjeljak, 7. 5. u Muzeju savremene umjetnosti Ars Aevi u Sarajevu, uz otvaranje izložbe “Lično”.

Izložba je otvorena u okviru “Modula memorije” Festivala MESS pred velikim brojem posjetiteljica i posjetitelja. Lica Janka, Kreša i Amira nalaze se među 21 portretom u crno-bijeloj tehnici kroz koje je autor Velija Hasanbegović izložbom “Lično”, nastalom u okviru projekta PRO-Budućnost, prenio priče o ljudima koji su bili žrtve rata, a sada su heroji mira.
Direktor MESS-a Nihad Kreševljaković na otvaranju izložbe je kazao kako se izložba “Lično” svojim sadržajem uklapa u concept “Modula memorije”.

“Priče koje je autor Velija Hasanbegović ispričao kroz ove fotografije, priče koje pričaju i poruke koje šalju Janko, Krešo, Amir i drugi heroji mira govore o prošlosti, ali i o tome da je moguće ono što svi mi želimo – da živimo u miru. Priče su to koje ne stvaraju mržnju već artikuliraju empatiju i ljubav prema drugom i drugačijem”, kazao je Nihad Kreševljaković.

Govoreći o svemu što je preživio u ratu Janko Samouković je istakao kako on i drugi heroji mira svoje priče ne pričaju kako bi širili mržnju, već kako bi svojim primjerom i zajedničkim istupima pokazali kako je zajednički život moguć.

“Živio sam lijepo, imao 23 godine, i iz tog lijepog života sam odveden u logor Silos u Tarčinu gdje sam doživio fizičko maltretiranje, glad, patnju. Imao sam priliku da vidim ono najgore među ljudima, ali i to da u svemu tome ima dobrih ljudi iz drugog naroda, i jedan od njih mi je pomogao da se nađem na spisku za razmjenu. U očima ljudi s kojima sarađujem i družim se kroz ovaj projekat prepoznajem dobrotu, zajedno govorimo o svemu što smo prošli kako se nikad nikome ne bi ponovilo ono što smo mi preživjeli”, kazao je Janko Samouković.

Amir Omerspahić u julu 1995. Imao je 17 godina i našao se u enklavi Žepe.

“Kada su vojnici upali jednog mladića su preda mnom odmah ubili, a nas nekoliko su zarobili i odveli nas na lokalitet Šljivovica kod Užica gdje su nas držali u zatočeništvu, psihički i fizički maltretirali na razne načine. Tu sam upoznao čovjeka, doktora, bio sam ranjen u ruku i on mi je spasio šaku i spasio mi je život. Nisam izašao s mržnjom prema čitavom jednom narodu, a slušajući priče kolega shvatio sam da smo svi prošli slično, da su svugdje postojali zlikovci koji su u nama željeli ubiti ljudsko dostojanstvo i navesti nas da mrzimo. Rat je veliko zlo koje samo donosi patnju i bol”, kazao je Amir Omerspahić.

Svoja sjećanja s prisutnima je podijelio i Krešo Primorac koji je kazao kako ne priča sve kako bi izazvao sažaljenje, već kako bi mladima poručio da moraju gledati naprijed:

“Mi nemamo vremena da se mrzimo, život prođe brzo. Svoju djecu sam odgojio da razmišljaju pozitivno, da ljude dijele isključivo na to da li su dobri ili loši, a ne po tome koje su vjere ili nacionalnosti, što sam ja naučio na teži način. Mene su suborci ostavili iza neprijateljske linije, uspio sam se izvući nakon četiri dana tokom kojih su mi pred oči dolazila moja djeca koja su tada imala tri i pet godina, moja obitelj koju sam mislio sa nikada neću vidjeti. Uspio sam se izvući, u meni je bilo mnogo mržnje, ali kada me nakon 10 dana u Split nazvao moj drug Samir i pitao kako sam, vratila mi se vjera u ljude”, prisjetio se Krešo Primorac.

Krajem aprila ove godine, predstavnici udruženja žrtava rata iz BiH su, u ime svojih organizacija i 30 javnih govornika projekta PRO-Budućnost, potpisali Platformu za mir, čime su ne samo poslali poruku da su spremni i voljni da zagovaraju za mirovne procese, nego i za poduzimanje konkretnih akcija i djela, koje će doprinijeti izgradnji mirnijeg i boljeg društva.

Platformu za mir je, uz Festival MESS, potpisao i autor izložbe Velija Hasanbegović:

“Platforma za mir je bitan dokument za sve nas, bitna je za budućnost naše djece i svih onih koji žele da žive u miru”, kaže Hasanbegović.

Izložba "Lično" je bila postavljena u Historijskom muzeju BiH, tokom 4. mjeseca 2017. godine, uz izuzetnu posjećenost i medijsku pažnju. Nakon toga je bila je postavljena na Međunarodnom univerzitetu Sarajevo (IUS), zatim u okviru Ljetnog instituta za mir (SIP), održanog u Sarajevu, koji je ugostio učesnike iz preko 20 zemalja svijeta, s javnim govorenjem je posjetila i Dom kulture Jajce te je uz javno govorenje bila postavljena u Kulturnom centru Istočno Novo Sarajevo.
Izložba "Lično" podržana je kroz USAID-ov projekat PRO-Budućnost, koji provodi Catholic Relief Services (CRS) u saradnji sa Caritasom BiH, Institutom za razvoj mladih KULT, Međureligijskim vijećem u BiH (MRV), Forumom građana Tuzla (FGT), Helsinškim parlamentom građana Banjaluka (hCA) i Nansen dijalog centrom Mostar (NDC).

Foto-galerija u nastavku:

Više od 70.000 građana - žrtava rata, žena, vjerskih i političkih lidera, mladih, aktivista, NVO-a,  lokalnih ključnih aktera i ostalih - je direktno uključeno u izgradnju dugotrajnog i održivog mira u Bosni i Hercegovini

CATHOLIC RELIEF SERVICES

Zagrebačka 18, 71000 Sarajevo
Telefon: 033 726 800
Fax: 033 726 824

Stavovi autora izraženi na ovoj web stranici ne moraju odražavati stavove USAID-a ili Vlade SAD-a.
The views presented on this web-site do not necessarily reflect the views of USAID or the US Government.